U radu se daje prikaz osnovnih značajki blockchain tehnologije i analizira mogućnost njezine primjene u radu zemljišnih registara. Razmatra se kako blockchain može unaprijediti sigurnost i transparentnost registra nekretnina, osigurati integritet podataka, ubrzati i olakšati prijenos prava na nekretninama i postupak upisa. Navode se primjeri Estonije, koja je najdalje odmakla u primjeni blockchain tehnologije u javnoj upravi i uspostavila digitalno društvo, kao i primjer Švedske, u kojoj je 2018. dovršena treća etapa pilot projekta o primjeni blockchain tehnologije u radu zemljišnoga registra. Navode se i primjeri Brazila, Hondurasa, Gruzije i Dubaija. Zaključno se razmatra opravdanost uvođenja blockchain tehnologije u hrvatski zemljišnoknjižni sustav.
